previous arrow
next arrow
Slider

EXITUS PROGRAM

Novi ciklus Exitus programa započinje 26. rujna 2019. i traje do Božića 2019.
Program je moguće polaziti iz bilo kojeg grada ili mjesta ukoliko se može oformiti bratstvo od najmanje dvojice braće.
Idealna veličina bratstva je od 4-6 braće.

Predstavljanja novog ciklusa Exitus programa održat će se u više gradova:

Osijek – Crkva Župe Svete Obitelji, Osijek/Jug – Paška 35a – Četvrtak 19. rujna 2019. s početkom u 20,00 sati.

Zadar – Dvorana Nadbiskupijskog sjemeništa Zmajević – Trg Svete Stošije 2 – Petak 20. rujna 2019. s početkom u 20,00 sati.

Split – Crkva Župe Pohođenja Blažene Djevice Marije – Spinut – Subota 21. rujna 2019. s početkom u 20,00 sati.

Rijeka – Crkva Župe sv. Ćirila i Metoda na Sušaku – Nedjelja 22. rujna 2019. s početkom u 20,00 sati.

Zagreb – Franjevačka samostanska crkva sv. Franje Asiškog (Kaptol 9 – Opatovina) – Ponedjeljak 23. rujna 2019. s početkom u 20,00 sati.

Prijave za ovaj ciklus traju do srijede 25. rujna 2019.


“Svo moje zalaganje je uvijek, u svim stvarima, što je moguće jasnije spoznati i slijediti Božju volju, i to na najsavršeniji način”
. (Blaženi Karlo I.)

Zašto Exitus?

Nastao kao za naše prilike prilagođena verzija uspješnog programa duhovnosti Exodus 90, program Exitus želi, u okviru djelovanja Bratstva blaženog Karla I. – proizišlog iz Exitus programa – okupiti i formirati katoličke muškarce koji u svom okruženju, u Crkvi i, najvažnije, u sebi samima osjećaju dubinski utjecaj dviju velikih kriza našeg vremena: krize duha i krize muškosti. Obje smatramo suviše očiglednima da bi bilo potrebno ikakvo dokazivanje problema. Danas u našem društvu praktički ne postoji sfera života koja nije zahvaćena tim dvama krizama – uključujući obitelj i Crkvu.

Što se dogodilo? To nije pitanje kojim se bavi ovaj pokret. Radije pitamo: Što možemo učiniti? Što ti možeš učiniti? Kratko i jasno: dovoljno. Imaš sve što je potrebno da učiniš sebe boljim i tako učiniš svoju obitelj, Crkvu i svijet boljima.

Exitus je posebno učinkovit za:

  • muškarce/mladiće koji razlučuju životni poziv,
  • muškarce/mladiće koji se pripremaju za brak,
  • muškarce/mladiće koji se pripremaju za redovnički ili svećenički život,
  • muškarce u braku,
  • redovnike, svećenike, redovničke i svećeničke kandidate,
  • muškarce/mladiće koji se bore s bilo kojom vrstom ovisnosti ili navezanosti kao korak prema oporavku.
  • muškarce koji zajedno teže za savršenijom slobodom.

Cilj Exitusa je postići slobodu potrebnu za potpuno ostvarenje ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu. Program se temelji na izazovnom devedesetodnevnom razdoblju pročišćenja, umiranja sebi, koje podržava bratstvo istomišljenika za veću unutarnju slobodu i, na kraju, čistu i nesebičnu ljubav. Program se temelji na tri stupa: 1) molitvi, 2) askezi i 3) bratstvu. O njima, kao i o ostalim pojedinostima programa, možeš više saznati ovdje.

Sigurno te zanima što mislimo pod askezom. Ovo su neke od stvari koje možeš očekivati:

  • najmanje sedam sati sna
  • najviše osam sati sna
  • buđenje na prvi alarm
  • pomoć osobama u potrebi
  • djela milosrđa
  • dva sata dnevno bez mobitela
  • jutarnje slaganje posteljine na krevetu
  • pozdravljanje ljudi
  • uslužnost
  • što češće Sveta Misa
  • svakodnevno: Anđeoski pozdrav (Anđeo Gospodnji)
  • svakodnevno: sat šutnje
  • bonton (džentlmenske/muške manire)
  • svakodnevno čitanje Katekizma Katoličke Crkve
  • hladni/mlaki i kratki tuševi
  • nema alkohola
  • nema deserta ni slatkoga
  • nema jedenja između obroka
  • nema sokova ni slatkih pića
  • nema televizije ni filmova (osim s dopuštenjem bratstva)
  • samo glazba koja uzdiže duh Bogu
  • nema gledanja sportskih događaja (osim s dopuštenjem bratstva)
  • računalo SAMO u svrhu istraživanja, posla ili studija
  • redovita i intenzivna tjelovježba
  • zajednički sveti sat i sastanci
  • nema velike kupovine (osim s dopuštenjem bratstva)

DODATNO

Bratstvo: Beskompromisni tjedni susreti s braćom. Po mogućnosti imajte određenu tjednu zajedničku aktivnost mimo susreta. Na primjer, zajednički ručak jedanput tjedno. Također, razmislite o zajedničkom hodočašću ili drugom putovanju po završetku programa. Raniji sudionici programa svjedoče kako je bratstvo bilo ključ njihova osobnog uspjeha.

Post: Srijeda i petak imaju biti dani ozbiljnijeg posta. Pojedi jedan obrok do sitosti. Uzdržavaj se od mesa (nemrs). Post petkom za sve sudionike mora biti namijenjen za papu Franju, naše biskupe, svećenike, župnika svoje župe, redovnike i redovnice, svećeničke kandidate, redovničke kandidate i kandidatice, te za nova duhovna zvanja u Crkvi i za naše Obitelji. Post srijedom namijenjen je za bratstvo na nakanu vlastitog bratstva.

Nedjelje i blagdani: mogu biti dani opuštenije discipline, no ne i njenog napuštanja. (Spavanje jedan sat duže, šlag u kavi, desert, jedno pivo ili čaša vina, topliji tuš, i sl.)

Imperativ: Euharistija.

Želi se da muškarci postanu svjesni kako smo dužnici svojim pastirima, osobito biskupima – na čelu s Papom – prezbiterima, pa im sva braća kao svojim pastirima i ocima trebaju iskazivati dug sinovskom ljubavlju. Stoga bi sva braća trebala pomagati pastirima sudjelujući u njihovim brigama, koliko je moguće molitvom, pokorom i djelom da bi svi pastiri što plodonosnije ispunjavali svoje dužnosti i lakše mogli svladati teškoće te također sve navale koje ih žele oboriti a time Crkvu i stado raspršiti. Posebno treba cijeniti tu svrhu jer ona može unapređivati svetost svećenika, naših pastira u izvršavanju njihove službe i tako poslužiti posvećenju svih vjernika. Kroz bratstvo se želi osposobiti za posebnu mogućnost naviještanja evanđelja u živome tkivu društva. Kroz bratstvo se želi rasti i u pogledu euharistije da uz pomoć bratstva svaki brat i samo bratstvo oblikuje sebe kroz euharistijski život kako bi i čitav život svakoga brata sve više postajao euharistijski jer je euharistija temelj i vrhunac cjelokupnog kršćanskog života. Želi se također upućivati na vrijednost svake pojedine župe kao organske zajednice Crkve koja ima biti prostor susreta župljana i zajedništva pod vodstvom župnika, iz koje kreću impulsi nove evangelizacije. Želi se promicati pastoral braka i obitelji, osobito aktivnim svjedočenjem uzornog obiteljskog života svakog pojedinog brata ovoga Bratstva, stavljajući naglasak na vjersko-moralni i duhovni odgoj djece te odgoj za zajedništvo Crkve i misionarsko poslanje, zbog čega se kroz bratstvo želi više vrednovati očinski i majčinski poziv. Cilj je da sva braća neprestano teže za svetošću nadmećući se u služiteljskoj ljubavi jedni prema drugima, prema nalogu Krista: Budite savršeni kao što je savršen vaš Otac nebeski! (Mt, 5,48). Želi se da muškarci postanu bolji, ali ne bolji od drugih, nego bolji za druge, za svoje obitelji, svoje supruge i djecu, svoje zaručnice, svoje zajednice i za čitavo društvo i Crkvu.

Zašto Bratstvo blaženog Karla I.?

Sveti papa Ivan Pavao II. 2004. godine. u dekretu o beatifikaciji naveo je o bl. Karlu I: “Bio je čovjekom velikog moralnog integriteta i čvrste vjere, koji je za svoje narode tražio uvijek ono najbolje, a sva vladarska djela vršio u skladu sa socijalnim naukom Crkve. Držao se ideala pravednosti i mira i nepokolebljivo težio svetosti. Bio je primjernim kršćaninom, suprugom, ocem i vladarom. Neka blaženi Karlo bude primjer posebno onima koji snose političku odgovornost u suvremenoj Europi”.

Dana 21. listopada 1911. godine oženio se princezom Zitom iz obitelji Bourbon-Parma. Tijekom deset godina bračnoga života, sretan i uzoran par primio je dar  osmero djece. Još je na posmrtnoj postelji Karlo Ziti govorio: “Beskrajno te volim!”

Dan prije njihova kraljevskog vjenčanja Karlo je rekao Ziti: “Hajdemo sada pomoći jedno drugome stići u nebo”.

Osim što su vjenčani po katoličkom obredu, par je imao posebnu gravuru na unutrašnjosti vjenčanog prstenja. Pisalo je na latinskom “Sub tuum praesidium confugimus, sanca Dei Genitrix.” (“Pod tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice”).

Uistinu, blaženi Karlo može svim muškarcima danas poslužiti kao primjer kršćanina, muža, oca, i vođe. Čovjek velika odricanja i ljubavi za druge. Čovjek spreman sve svoje uskladiti s Božjom voljom, pa čak i darujući svoj život za druge.

U Karlu se vrlo rano rodila ljubav za svetu Euharistiju i Srce Isusovo. Sve je važne odluke tražio u molitvi.

Blaženi je Karlo izgubio svoje zemaljsko kraljevstvo, ali nije izgubio ono vječno. Štoviše, dao je i sam dobar primjer ponašanja, toliko dobar da sigurno nije zatvorio vrata nebeskog kraljevstva drugima. Radije je prihvatio slom vlastite države nego priuštio narodu da dodatno pati zbog građanskog rata. Vlast možeš koristiti za stvaranje, ali i za uništavanje. Sve, pa i premnogi životi, ovise o tome koji put ćeš odabrati, a blaženi je Karlo odabrao put vječnosti.

Prognan i postavši siromašan, živio je sa svojom obitelji u vrlo vlažnoj kući. Zbog toga se smrtno razbolio, te prihvatio bolest kao žrtvu za mir i jedinstvo svojih naroda.

Podnio je svoju patnju ne žaleći se, oprostio je svima koji su ga povrijedili, i preminuo 1. travnja 1922. godine, s pogledom upravljenim prema Presvetome Sakramentu. Kao što je podsjetio i na smrtnoj postelji, geslo njegova života bilo je:

“Svo moje zalaganje je uvijek, u svim stvarima, što je moguće jasnije spoznati i slijediti Božju volju, i to na najsavršeniji način”.

Zbog njegova primjera i mi braća okupljena oko Exitus programa želimo kao primjer za svu braću Bratstva imati blaženoga Karla I. i sve druge zaštitnike ovoga Bratstva. Geslo neka bude geslo svakoga brata ovoga Bratstva i pomoć na putu svima onima koji kroz devedeset dana Exitus programa žele nasljedovati Krista i hoditi putem svetosti poput blaženoga Karla i svih zaštitnika našega Bratstva i Exitus Programa.

Neka nam na tom putu pomognu naši zaštitnici Sv. Franjo Asiški, Sv. Krševan, Sv. Leopold Mandić, bl. Alojzije Stepinac, bl. Ivan Merz, bl. Miroslav Bulešić i bl. Karlo I. te svi sveti muževi.

Svi sveti muževi!

Molite za nas.